Društvo

Arheološka istraživanja u Budvi: Zašto se koristi mehanizacija i šta je do sada pronađeno?

„Situacija je pod budnim okom javnosti zbog značaja same lokacije, ali građani moraju znati da je upotreba mehanizacije nekada nužna u arheologiji“, poručila je direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Foto: printscreen/yt
Foto: printscreen/yt

Nakon što je pojačano prisustvo građevinskih mašina na lokalitetu nekadašnje „Žute kuće“ izazvalo uznemirenost i brojne upite građana, Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) pružila je iscrpno pojašnjenje o trenutnoj fazi radova. Arheološka istraživanja, koja finansira država, ušla su u novu fazu u kojoj se uporedo koriste teška mehanizacija i precizni rad arheologa.

Direktorica Uprave, dr Petra Zdravković, pojasnila je specifičnost situacije koja je zaintrigirala prolaznike. Prema njenim riječima, mehanizacija se koristi isključivo za uklanjanje sterilnih slojeva zemlje.

„Prekjuče su bile specifične situacije i dobili smo dosta poziva budući da je primijećena mehanizacija na lokalitetu. Ono što je specifično objasniti ljudima jeste da su i arheolozima nekada bageri potrebni, i to u onim slučajevima kada treba da se otkloni velika količina nekog sloja ili zemlje koja nije arheološkog karaktera“, istakla je dr Zdravković.

Ona je dodala da se radi o naslagama koje su se formirale tokom vremena ili su vještački nabacane, te ne sadrže istorijske tragove.

„Prosto, arheolozi koriste težu mehanizaciju da bi otklonili tu zemlju, jer bi u suprotnom proces trajao jako dugo. Ali naravno, stručni timovi su svo vrijeme prisutni, pregledaju svaki iskop i prate da li eventualno ima nekih struktura.“

Iako su radovi prvobitno obustavljeni zbog pronalaska kamene plastike, dosadašnja dubinska istraživanja nijesu otkrila nove, dublje arheološke slojeve. Puna pažnja stručnjaka iz Centra za konzervaciju i arheologiju, koji su na terenu od 30. marta, sada je na analizi fragmenata keramike i kamena.

Zdravković/Foto: printscreen/yt
Zdravković/Foto: printscreen/yt

„Za sada imamo one elemente koji su tada nađeni. Tek se treba procijeniti da li su oni tu bili in situ, što bi arheolozi rekli – da li su tu od ranije iz tog perioda, ili su sekundarno deponovani, odnosno u jednom momentu tu bačeni. Vidi se da su u pitanju fragmenti, slomljeni elementi, a izvještaj ekipe će precizirati šta je sa slojevima u kojima su nađeni i ti fragmenti keramike“, precizirala je direktorica UZKD.

Pored samog iskopavanja, arheolozi se suočavaju sa ozbiljnim tehničkim izazovom, odnosno  prodorom mora.

Lokalitet kod Starog grada ostaje pod strogim nadzorom, a Uprava obećava transparentnost u izvještavanju kako bi se spriječile spekulacije o ugrožavanju kulturne baštine Budve.

Tekst priredila redakcija Portala RTV Budva

Izvor: TV Budva