Đurović sa radionice u Budvi: Napadi na novinare rastu, institucije ne sprovede zaštitne mehanizme
U Budvi je juče održana treća regionalna radionica u okviru projekta „Za bolju zaštitu prava zaposlenih u lokalnim javnim medijskim servisima“ koju je Media centar realizovao u saradnji sa SafeJournalists mrežom i Sindikatom medija Crne Gore (SMCG).
Novinari lokalnih javnih emitera moraju aktivno da preuzmu ulogu u zaštiti sopstvenih prava, s obzirom na to da ključne državne institucije ne sprovode zaštitne mehanizme, izjavio je direktor Media centra, Goran Đurović.
„Suštinski poruka i ovog skupa i prethodna dva je da se novinare i novinarke lokalnih javnih emitera upoznaju sa svim segmentima onoga što nazivamo napade ili ugroženost bezbjednosti novinara i novinarki. Ono što se sve može smatrati pritiskom koji je neprimjeren, a koji je povezan sa svakodnevnim radom novinara i novinarki,“ naglasio je Đurović.
Istakao je da je cilj predstaviti sve mehanizme koji su novinarima na raspolaganju kada žele da zaštite svoj profesionalni integritet, prava i kada žele prosto da pošalju poruku široj javnosti da ono što je njihov rad nije podložno bilo kakvom pritisku.Fo
Đurović je naglasio da je za primjenu obavezujućih uputstava, kao što je imenovanje kontakt osoba u tužilaštvima i policiji (koje bi novinarima bile dostupne 24/7), neophodan direktan pritisak javnosti i medija.
„To što nisu imenovane kontakt osobe u osnovnim tužilaštvima, u višem tužilaštvu, je direktna odgovornost gospodina Markovića (VDT) i direktora Uprave policije. Jedini način da se dođe do promjene, odnosno da se primjeni ono što je obavezujuće uputstvo, je pritisak samih medija i nevladinih organizacija.“
Zvanična statistika o broju napada na novinare u Crnoj Gori, koja je zabilježila 24 incidenta u prošloj godini, krije stvarno stanje ugroženosti medijskih radnika, upozorio je Đurović. Trend napada ozbiljno raste posljednje tri godine i institucije su dužne da reaguju kako se situacija ne bi pogoršala.
„Imamo vrlo negativne trendove u zadnjih nekoliko godina i to prosto mora biti tema kojom se bavi lokalni javni emiter. Ja sam uvjeren da je taj broj bio veći, da su svi oni koji su bili izloženi napadima bili zaista dovoljno odvažni da te napade i prijave.“
Pored direktnih fizičkih prijetnji, upozorio je na indirektne oblike pritisak i posebnu pažnju posvetio pritiscima koji su karakteristični za lokalne javne emitere.
„Tu je pokretanje slabih tužbi [SLAPP] protiv novinara i novinarki u vršenju njihovog javnog posla sa ciljem da se obeshrabre ili da nastave istraživanje određenih tema koje su od interesa za javnost. Zatim, primjetna je i namjera političara bilo koje adrese ili profilacije da uređuju lokalne javne emitere i utiču na sadržaj. Dakle, i to je takođe ono što se može prijaviti od strane lokalnih javnih emitera, jer predstavlja pritisak koji nije dozvoljen, koji je zabranjen zakonom. “
Đurović je zaključio je da se političke strukture mogu odviknuti od kontrole medija jedino otporom novinara, ali predanim radom na kritici svih takvih pojava, naravno sa podrškom iz Sindikata medija, Media centra ali i svih zainteresovanih nevladinih organizacija.