Balić: Janu Crnoj Gori donosi novu filozofiju prostora i turizma

Najava novog hotela brenda Aman resorts, koji će biti razvijen kroz njihov koncept Janu, otvara novo poglavlje luksuznog turizma u Crnoj Gori i unapređuje ponudu, ocijenio je arhitekta Kenan Bali

Balić je Pobjedi kazao da je riječ o projektu koji prevazilazi klasične okvire gradnje, donoseći spoj savremene arhitekture, identiteta prostora i dugoročnog razvoja, uz poseban akcenat na otvorenost, ambijent i sklad sa prirodnim okruženjem.

„Novi Amanov hotel, koncepta Janu, će unaprijediti luksuznu turističku ponudu u našoj Crnoj Gori. Koncept sa mnogo zelenila se dodatno uklapa u primorski ambijent što će unaprijediti osjećaj posjetioca. U arhitekturi je potrebno uklopiti ne samo funkciju, estetiku, ambijent, statiku već posjetiocu nametnuti taj osjećaj otvorenosti“, rekao je Balić.

Prema njegovim riečima, lokacija gdje se nalazio stari hotel Kraljičina plaža je idealna za jedan luksuzni rizort.

„Crnogorska ekonomija je uglavnom okrenuta turizmu i mislim da bi više ovakvih projekata osiguralo bolju i kvalitetniju ponudu luksuznog turizma kakvog naša zemlja s obzirom na geografski položaj planinski reljef i zaslužuje“, poručio je Balić.

On tvrdi da strani i domaći investitori vide Crnu Goru kao idealno tlo za takozvani luksuzni turizam.

„Samim tim potrebni su nam dobri stručnjaci da naš prostor učine posebnim da bi na dugoročnom planu dobili turiste visoke platežne moći i da bi u budućnosti imali veći promet. Novi Amanov hotel je pun raznih sadržaja poput hotela u svjetskim metropolama i nekako je uklopljen u sav taj ambijent“, naveo je Balić.

Novi Amanov hotel na mjestu gdje je bio hotel Kraljičina plaža ne predstavlja samo još jednu luksuznu investiciju – on je primjer kako savremena arhitektura, kada je pravilno vođena, može unaprijediti ne samo turističku ponudu, već i ukupnu percepciju jedne države.

Prema njegovim riječima, sam koncept hotela, koji podrazumijeva obilje zelenila i pažljivo uklapanje u prirodni ambijent, govori o visokom nivou razumijevanja prostora.

Ekonomski efekti, kako ističe, su takođe značajni. On je naveo da luksuzni turizam privlači goste visoke platežne moći, što znači veću potrošnju po gostu, razvoj lokalnih biznisa, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje prihoda države.

„Pored toga, ovakvi projekti podstiču razvoj dodatnih sadržaja – wellness centara, marina, kulturnih i gastronomskih ponuda – čime se produžava turistička sezona i smanjuje zavisnost od ljetnjih mjeseci. Ne manje važan je i brend efekat. Dolazak jednog globalno prepoznatljivog imena poput Amana automatski pozicionira Crnu Goru na mapu ekskluzivnih svjetskih destinacija“, rekao je Balić.

To, kako je kazao, nije samo marketing – to je strateško pozicioniranje države kao luksuzne i poželjne destinacije, što dugoročno privlači nove investicije sličnog nivoa. Međutim, uz sve te benefite, važno je naglasiti i odgovornost.

„Arhitektura mora ostati u službi prostora i društva. Ne smijemo dozvoliti da se prirodni resursi devastiraju zarad kratkoročnog profita. Upravo zato su potrebni stručni kadrovi – arhitekti, urbanisti i planeri – koji će ovakve projekte voditi na način koji čuva identitet prostora, a istovremeno ga unapređuje“, tvrdi Balić dodajući da Crna Gora, realno posmatrano, je već usmjerena ka turizmu, a posebno ka luksuznom turizmu.

Strani i domaći investitori to, kako je kazao, jasno prepoznaju.

„Na nama je da taj pravac oblikujemo pametno, održivo i dugoročno isplativo. U tom kontekstu, smatram da bi Vlada Crne Gore, po uzoru na najrazvijenije turističke destinacije, trebalo da definiše jasne uslove za investitore“, naveo je Balić.

Jedan od ključnih modela mogao bi biti, kako smatra, uvođenje obaveze da određeni kapaciteti ili pogodnosti budu dostupni i građanima Crne Gore, u skladu sa njihovom kupovnom moći.

„To bi omogućilo da i domaće stanovništvo osjeti benefite luksuznog turizma i da, na neki način, bude dio te priče“, dodao je Balić.